Danijel Server, profesor na američkom Univerzitetu Džons Hopkins, izjavio je za Glas Amerike da je ishod lokalnih izbora u Nikšiću dijelom odraz onoga što se, kako je rekao, dogodilo na državnom nivou – ali i umora od Demokratske partije socijalista (DPS) kao vladajuće stranke.
“Ljudi imaju pravo da žele određene promjene i za to je bilo dovoljno razloga – optužbe o korupciji i slično. Samo bih volio da je promjena bila u pozitivnijem, u proevropskom, prozapadnom smjeru ali ta mogućnost nije postojala u Crnoj Gori”, rekao je Server u razgovoru za Glas Amerike.
Kako je ukazao – jasno je da je riječ o dobrom rezultatu za vladu u Podgorici, a lošem za crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.
Glas Amerike: Poslije izbora u Nikšiću, stranke koje su na vlasti na državnom nivou, biće u mogućnosti da formiraju i lokalnu. Ako se rezultat izbora u Nikšiću posmatra u kontekstu širih trendova u Crnoj Gori poslije parlamentarnih izbora – da li se može reći da u Crnoj Gori i dalje postoji snažna pro-suverenistička struja ili se zemlja kreće ka tješnjim odnosima sa Srbijom?
Server: Aktuelna vlast u Podgorici se svakako zalaže za bliže odnose sa Srbijom. Međutim, promjena vlasti je neodvojivi dio demokratije. I u Crnoj Gori nije bilo snažne pro-suverenističke i proevropske opozicije, samo prosrpska. I ljudi su očigledno bili umorni od vlasti pod DPS-om i Đukanovićom. Problem ovdje je neuspjeh u razvijanju snažne proevropske opozicije koja podržava crnogorsku nezavisnost. Međutim, ja ne bih previše paničio zbog toga. Ja sam najviše zabrinut zbog uloge Srbije i Rusije, a naročito ambicija predsjednika Vučića da ponovo, do određenog stepena, preuzme kontrolu nad Srbima na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori.
Glas Amerike: Uoči izbora, bilo je brojnih tvrdnji o miješanju Srbije. U dijelu srpskih medija su čak bili označeni kao “Bitka za Nikšić”. Kako je prema vašem mišljenju Vučić prošao u Nikšiću?
Server: Mislim da je Vučić dobro prošao. Volio bih da se ne miješa u crnogorsku politiku, ali je relativno dobro prošao.
Glas Amerike: Demokratski front, koji je Vučić podržao, je međutim ostvario slabiji rezultat…
Server: Nikšić je Đukanovićev rodni grad i mislim da se rezultat može smatrati gubitkom za njega, a pobjedom za nekadašnju opoziciju, a sada vladu u Podgorici.
Glas Amerike: Da li će rezultat izbora u Nikšiću ohrabriti predsjednika Srbije da i dalje bude uključen u dešavanja u Crnoj Gori?
Server: Da, on smatra da sprovodi veoma uspješnu kampanju u Crnoj Gori, kao i u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Vučić pokušava da izgradi defakto Veliku Srbiju, koju su Milošević i Dobrica Ćosić željeli. To je srpski program, modernizovan za današnji Balkan.
Glas Amerike: Srpska pravoslavna crkva je, navodno, takođe bila uključena u izbore davanjem podrške koaliciji okupljenoj oko demokrata. Da li i dalje vidite snažan uticaj crkve na političkoj sceni u Crnoj Gori?
Server: Da. Mislim da je uticaj Srpske pravoslavne crkve prilično snažan. I ona se toga ne stidi. Jasno je uključena. Definitivno je na jednoj strani političke jednačine.
Glas Amerike: Da li je njen uticaj doprinio boljem rezultatu Demokratskog fronta i aktuelnog premijera?
Server: Da, to ide njima u prilog. To je jasno. Ali to takođe isključuje manjine. Jedna od dobrih stvari kod DPS-a je to što je uvijek privlačio manjinske glasove, a prosrpska strana političke jednačine to ne može da uradi u Crnoj Gori ili iskreno bilo gdje drugo. Znači ovdje imate smjenu, ne samo političkih stranaka, već i različitih koncepata zemlje. Aktuelna vlada u Podgorici vidi zemlju kao produžetak Srbije i jasno je da manjine to ne mogu da prihvate.
Glas Amerike: Da li posle izbora u Nikšiću očekujete produbljivanje podjela u Crnoj Gori?
Server: Pretpostavljam da će se podjele produbiti. Teško je to predvidjeti, ja ne živim u Crnoj Gori. Političke procjene su uvijek nezahvalne, ali ne bih bio iznenađen ako bi se podjele produbile. U interesu je i Srbije i Rusije da se te podjele prodube, zato što su sada otkrili da na taj način mogu da pobijede na izborima. Dok ne budu poraženi, očekujem da će podjele nastaviti da se produbljuju.
Glas Amerike: Imajući u vidu aktuelne podjele, da li Crna Gora može da napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji?
Server: Svakako može. Ništa je ne sprečava da nastavi da otvara poglavlja i da sprovodi obaveze. Aktuelna vlada mora da bude pažljiva kada je riječ o dva pitanja. Jedno su kriterijumi iz Kopenhagena, odnosno da li će Crna Gora ostati otvoreno društvo i demokratska država. Drugo je pitanje NATO-a – da li će Crna Gora ostati lojalan saveznik ili će postati neka vrsta ruskog agenta u Alijansi. Već ima nekih nagovještaja da je NATO zabrinut u pogledu toga. Da sam ja u vladi u Podgorici, pobrinuo bih se da umanjim ta strahovanja.
Glas Amerike: Da li će rezultat izbora u Nikšiću ohrabriti vladu u Podgorici da nastavi trenutnim putem?
Server: Apsolutno. Poraz u Nikšiću bi izazvao određeno oklijevanje Podgorice, ali će sa ovakvom pobjedom biti ohrabrena da ide u pravcu koji preferira – a to je anti-NATO, proruski i prosrpski smjer. U to nema sumnje. I ljudi u Evropi to moraju da počnu da prepoznaju. Mislim da se to generalno prepoznaje u Sjedinjenim Državama, ali ne i u Evropi.
